Novi dokaz nakon završetka građevinskog postupka: rok za obnovu

§ 69 se odnosi na postupak završen rješenjem protiv kojeg žalba ili drugo pravno sredstvo više nije dopušteno. Otvorena žalba na građevinsko rješenje i zahtjev za obnovu zato predstavljaju različite procesne situacije.

Zakon navodi više razloga za obnovu. Među njima su rješenje prouzrokovano krivičnim djelom ili prevarom, nove činjenice ili dokazi koji se bez krivice stranke ranije nisu mogli iznijeti te određene naknadno drugačije riješene prethodne činjenice ili odluke koje bi osnovale prigovor presuđene stvari. Ako novi materijal potiče iz položaja susjeda, koristan procesni kontekst daje pregled stranačke pozicije i prava susjeda u građevinskom postupku.

Kod novih dokaza važne su dvije veze. Dokaz se ranije bez krivice stranke nije mogao iznijeti i mora sam ili zajedno s dotadašnjim rezultatom postupka vjerovatno dovesti do drugačijeg rješenja po glavnom sadržaju. Sama mogućnost da se doda još jedan argument automatski nije dovoljna.

Nova činjenica je okolnost koja u završenom postupku još nije bila uzeta u obzir. Novi dokaz može biti dokument ili stručni materijal koji relevantnu činjenicu pokazuje drugačije. U svakom slučaju odlučuje sadržaj, a ne naziv dokumenta.

U zahtjevu treba razumljivo pokazati zašto stranka materijal nije mogla ranije upotrijebiti. Ko je dokument već imao, ali ga bez opravdanog razloga nije predao, ne ispunjava automatski ovaj uslov. Zato treba jasno navesti nastanak, prijem i prvo saznanje o materijalu. Raniji procesni položaj može se dodatno razjasniti kroz pripremu građevinske rasprave i uvida u spis.

Treba objasniti i mogući uticaj na izreku rješenja. Novi materijal mora biti sposoban da ima značajnu težinu za odluku. Detalj koji samo dopunjava obrazloženje, a vjerovatno ne mijenja glavni sadržaj rješenja, sam po sebi obično ne nosi zahtjev prema § 69 stav 1 tačka 2.

Zahtjev se mora podnijeti u roku od dvije sedmice organu koji je rješenje donio u prvom stepenu. Rok uglavnom počinje kada podnosilac sazna za razlog obnove. Zakon posebno uređuje situaciju kada se za razlog sazna nakon usmenog proglašenja rješenja, a prije dostave pisanog otpravka.

Podnosilac mora učiniti vjerovatnim okolnosti iz kojih se vidi da je rok poštovan. Prijem, pronalazak, uvid u spis ili drugi trenutak saznanja zato treba zabilježiti s datumom i dokazom. Opšta tvrdnja da se za stvar saznalo tek nedavno ne zamjenjuje takvo obrazloženje.

§ 69 stav 2 dodatno određuje da se zahtjev nakon isteka tri godine od donošenja rješenja više ne može podnijeti. Ovu apsolutnu granicu treba odvojiti od roka od dvije sedmice koji teče od saznanja i provjeriti je odmah na početku.

Stranka predaje zahtjev organu koji je rješenje donio u prvom stepenu. To je odlučujuće mjesto predaje za provjeru roka. U zahtjevu treba jasno označiti rješenje, razlog obnove, datum saznanja i priložene dokaze.

Prema § 69 stav 4 o obnovi odlučuje organ koji je rješenje donio u posljednjem stepenu. Organ kojem se zahtjev predaje i organ koji odlučuje zato mogu biti različiti. To je naročito važno ako je građevinski postupak prošao kroz više instanci.

Zahtjev treba pokazati i koji dijelovi ranijeg postupka su pogođeni. Tako organ može novi materijal povezati s pravilnim spisom i provjeriti da li navodni razlog uopšte može uticati na izreku rješenja.

§ 70 traži da se u rješenju kojim se obnova dopušta ili određuje navede u kojem obimu i u kojem stepenu se postupak obnavlja. U određenim slučajevima novo rješenje može se donijeti na osnovu postojećeg spisa.

Ranija ispitivanja i izvođenje dokaza na koje razlog obnove ne utiče ne moraju se ponavljati. Obnova zato automatski ne znači da svaki procesni korak počinje ispočetka.

Da li se građevinska dozvola potvrđuje, mijenja ili ponovo razmatra u drugom obimu zavisi od razloga obnove i rezultata ponovne provjere. Rješenje o obnovi i kasnija odluka o glavnoj stvari zato treba posmatrati odvojeno.